Po završetku četvrtog ciklusa sastanaka radnih grupa posvećenih razmatranju mjera za svaki od utvrđenih operativnih ciljeva u akcionim planovima, ponovo smo razgovarali sa nekim članovima/cama radnih grupa. Objasnili su šta za njih znači učešće u izradi dokumenta ESAP i govorili o svom viđenju najvažnijih mjera koja treba provesti u tematskoj oblasti u kojoj rade.

Najprije smo razgovarali sa g. Zoranom Bibanovićem, koji je svoje stručno znanje stavio na raspolaganje u radnoj grupi za biološku raznolikost na nivou BiH.

 

Koju organizaciju ili zainteresiranu stranu predstavljate u ovoj radnoj grupi?

 U radnoj grupi na nivou BiH (biodiverzitet i zaštita prirode) predstavljam sektor posredovanja u turizmu, odnosno Udruženje turističkih agencija u Bosni i Hercegovini – UTA BiH, koje je po prirodi posla (turizam) zainteresirano za okoliš Bosne i Hercegovine.

Kako ste postali član Radne grupe za ESAP?

Kao predsjednik UTA BiH dobio sam poziv od organizatora ESAP BiH da predložimo predstavnike/ce iz sektora turizma za sve administrativne nivoe vlasti (BiH, FBiH, RS i BD) u radne grupe koje su predmet našeg većeg interesovanja. Shodno tome, ja sam prihvatio učešće u radnoj grupi za biološku raznolikost i zaštitu prirode.

Šta vam se učinilo najzanimljivijim/najkorisnijm tokom ovog kruga sastanaka?

Najzanimljivija mi je komparativna analiza evropskih iskustava u zaštiti okoliša, posebno prirodnih resursa jer su ona temelj turističke ponude. Prirodni resursi Bosne i Hercegovine zaslužuju međunarodno vrednovanje. Na žalost, iako je ex Jugoslavija bila među prvim potpisnicima raznih konvencija, današnja Bosna i Hercegovina se ne može osloniti na tradiciju i iskustvo u tim oblastima.

Po vašem mišljenju, koja je najvažnija mjera koju treba provesti u vašoj tematskoj oblasti?

Dosadašnja politika upravljanja u oblasti zaštite biodiverziteta i prirodnih vrijednosti nije bila na zadovoljavajućem nivou, tj. nije u skladu sa evropskom praksom. Smatram da bi trebalo po mnogim pitanjima napraviti malu komparativnu analizu evropskih iskustava te sistemski rješavati izazove u oblasti okoliša. Jedan od takvih izazova predstavlja kanjon rijeke Miljacke u Sarajevu. Nizvodno,  u dijelu nadležnosti FBiH i Kantona Sarajevo, kanjon je zaštićen u okviru nacionalnog spomenika kulture (Bentbaša), a uzvodno, na teritoriji u nadležnosti RS i opštine Pale, je narušen novim kamenolomima i gradnjom mini HE i drugih privrednih i neprivrednih objekata. Time je uništen jedinstveni ulazak u veliki grad (Sarajevo) sa istočne strane iz ambijenta milionima godina potpuno očuvane prirode u najstroži stari centar grada.

 

Za razgovor smo se obratili i gđi. Liljani Stanišljević koja je članica radne grupe za upravljanje okolišem i radne grupe za održivo upravljanje resursima na nivou Republike Srpske. U svojstvu posmatračice učestvuje i u radu radne grupe za upravljanje okolišem na nivou BiH.

Koju organizaciju ili zainteresiranu stranu predstavljate u ovoj radnoj grupi?

U radnim grupama za ESAP RS 2030+ za koje sam imenovana, zajedno sa kolegama/icama iz resora ekologije, predstavljam Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, instituciju nadležnu za zaštitu okoliša u Republici Srpskoj i instituciju u čijoj nadležnosti je donošenje Strategije za zaštitu okoliša. S obzirom da je projektnim dokumentom utvrđeno da će se u okviru projekta pripremiti i ESAP BiH 2030+, imenovana sam kao članica/posmatračica i u Radnu grupu 7, upravljanje okolišem za ESAP BiH 2030+.

Prilikom formiranja tematskih radnih grupa za izradu ESAP-a vršila sam ulogu koordinatorice između institucija čiji su predstavnici/ce imenovani u radne grupe i ESAP tima u Sarajevu.

Također, obavljam ulogu kontakt osobe u ovom Ministarstvu, za stratešku procjenu utjecaja na okoliš za ESAP RS.

Kako ste postali članica radne grupe za ESAP BiH? 

Imenovanju u radne grupe za izradu ESAP-a RS kao i ESAP-a BiH prethodilo je višegodišnje radno iskustvo u oblasti zaštite okoliša u cjelini, te učešće u brojnim drugim aktivnostima realizacije projekata iz oblasti zaštite okoliša koji se realiziraju ili su realizirani na teritoriji BiH. Uz aktivan zajednički angažman sa radnim kolegama/cama iz resora zaštite okoliša, smatram da se može dati kvalitetan doprinos realizaciji ovog značajnog projekta, posebno iz razloga što će sastavni dio Strategije zaštite okoliša činiti strategija zaštite zraka, strategija zaštite prirode i strategija upravljanja otpadom, kako je to i utvrđeno.

Šta vam se učinilo najzanimljivijim/korisnijim tokom ovog kruga sastanaka?

Tokom četvrtog ciklusa sastanaka radnih grupa za nivo Republike Srpske, a prije toga i za nivo BiH, održanih u maju ove godine stekao se utisak o intenziviranim aktivnostima na pripremi Akcionih planova za sve tematske grupe na oba nivoa. Praktično, aktivnosti ovog ciklusa sastanaka su bile usmjerene na identifikaciju i utvrđivanje mjera i aktivnosti za ranije utvrđene operativne ciljeve akcionih planova.  U određenim oblastima već su date i naznake za naredne faze akcionih planova, što podrazumijeva utvrđivanje odgovornosti institucija za realizaciju određenih mjera, te način na koji će se utvrđene mjere realizirati u planskom periodu. Ovdje posebno naglašavam značaj učešća imenovanih predstavnika/ca u određenim tematskim grupama, jer utvrđivanje mjera i aktivnosti podrazumijeva obavezu da se iste u realiziraju u rokovima koji su također utvrđeni u akcionim planovima.

U kontekstu navedenih aktivnosti želim zahvaliti kompletnom ESAP timu, kao i odabranim ekspertima/cama u tematskim grupama, za organizaciju sastanaka radnih grupa u ovoj teškoj i izazovnoj situaciji uslijed pandemije izazvane COVID 19, kao i tehničkoj podršci da se sastanci redovno održavaju virtuelnim putem. Izazov je posebno veći ako se raspolaže sa podacima o brojnosti članova/ca koji su imenovani u sedam tematskih grupa.

Po vašem mišljenju, koja je najvažnija mjera koju treba provesti u vašoj tematskoj oblasti?

Teško bi bilo izdvojiti najvažniju mjeru u bilo kojem tematskom području jer je svako od sedam tematskih oblasti od velikog značaja za okoliš. Međutim, kao članica RG održivo upravljanje resursima i RG u oblasti upravljanje okolišem za nivo Republike Srpske, smatram da je od suštinskog značaja kompletiranje aktivnosti koje će se na kraju pretočiti u Strategiju zaštite okoliša Republike Srpske sa Akcionim planom. Izazov sa kojim se suočava grupa za održivo upravljanje resursima je značajan ako se uzme u obzir da se u okviru ove tematske grupe razmatra upravljanje resursima što podrazumijeva širok spektar aktivnosti za svaki od resursa.

Međutim, kao članica tematske grupe 7, upravljanje okolišem, smatram da se samo adekvatno definiranim ciljevima i mjerama unutar ove oblasti može stvoriti strateški okvir za zaštitu okoliša u cjelini i stvoriti okvir za realizaciju projekata koji imaju za cilj upravljanje okolišem i finansiranje aktivnosti u vezi sa okolišem.

Na kraju bih istakla da Republika Srpska od ovog projekta ima zaista velika očekivanja jer u prethodnom periodu nije bio urađen strateški okvir za zaštitu okoliša. Izradom Strategije zaštite okoliša Republike Srpske i utvrđivanjem Akcionog plana za realizaciju Strategije bit će dugoročno određeni i utvrđeni ciljevi upravljanja okolišem na načelima održivog razvoja u skladu sa ukupnim razvojem Republike Srpske.

Na nivou FBIH smo razgovarali sa gđom Amelom Hrbat. Ona je članica radne grupe za upravljanje otpadom.

Predstavljam Ekopak, prvu licenciranu organizaciju za povrat materijala iz ambalažnog otpada u Bosni i Hercegovini. Ekopak radi od 2012. godine i , uprkos brojnim problemima u zemlji, uspješno ispunjava ciljeve reciklaže i povrata materijala koje je propisalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Kako ste postali članica radne grupe za ESAP BiH? 

Voditelji radne grupe na ovom projektu su pozvali Ekopak da učestvuje u aktivnostima i mi smo naravno prihvatili priliku koja nam se pružila da učestvujemo u pripremi ovog važnog dokumenta.

Šta vam se učinilo najzanimljivijim/korisnijim tokom ovog kruga sastanaka?

 Uvijek je interesantno čuti stavove i iskustva različitih zainteresiranih strana, ali i usmjeravanje svih diskusija i želja u jedan provediv dokument. Istinski vjerujem da u konačnici možemo dobiti veoma dobru strategiju koju će u narednim godinama koristiti različite zainteresirane strane iz oblasti upravljanja otpadom u BiH.

Po vašem mišljenju, koja je najvažnija mjera koju treba provesti u vašoj tematskoj oblasti?

Izuzetno je važno izraditi realnu strategiju upravljanja otpadom koja će se koristiti kao okvir za donošenje pravnih propisa na različitim nivoima vlasti, uključujući propise o upravljanju ambalažnim otpadom, području rada Ekopaka. Nije neophodno samo transponirati ciljeve reciklaže i povrata materijala koji su postavljeni u Direktivi EU o ambalaži i ambalažnom otpadu u domaće zakone. Nažalost, status Bosne i Hercegovine u dugotrajnom procesu prijema u članstvo EU to još uvijek ne nalaže. S druge strane, imamo dovoljno vremena da postepeno razvijamo sistem i transponiramo zahtjeve na primjereniji način, u skladu sa lokalnim mogućnostima: da uzmemo u obzir društvenu, ekonomsku situaciju i  situaciju u oblasti okoliša u našoj zemlji. 

Očekujemo da će ESAP BiH 2030+ pomoći u usklađivanju transpozicije propisa EU u domaće zakone, uz istovremeno uvažavanje posebnih karakteristika BiH, pripremi preporuka o načinu realizacije brojnih aspekata koji se odnose na proširenu odgovornost proizvođača iz direktiva o otpadu (Okvirna direktiva i Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu), kao i u postizanju dobrog stanja okoliša uz najniže troškove. Ovo podrazumijeva učešće potrošača/čica, industrije, nadležnih organa, kao i potrebu da se omogući usklađenost između entiteta. Proširena odgovornost proizvođača je jedna od najvažnijih karika u prelasku na kružnu ekonomiju za ambalažu, uživa podršku svih vodećih poslovnih udruženja, ali i NVO i drugih udruženja.

Ova namjera bi nedvojbeno trebala biti jasno izražena u Strategiji i Akcionom planu okoliša BiH.

Naredni koraci

Četvrti ciklus sastanaka radnih grupa je završen, ali aktivnosti na izradi nove strategije i akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu se nastavljaju. U narednom ljetnom periodu će biti održano nekoliko sastanaka grupa za politiku (na nivou pomoćnika ministara). Grupe za politiku su formirane za sva četiri nivoa i njihov je mandat pregled akcionih planova, davanje pojašnjenja i smjernica radnim grupama u pravcu nastavka aktivnosti na izradi akcionih planova. Na ovim sastancima će također biti razmatrana praktična pitanja u vezi sa ESAP-om, kao što su dodjela sredstava, odabir pokazatelja, način pristupa pitanjima GESEP-a u definiranju mjera, te pristup rješavanju pitanja međusobne povezanosti između različitih tematskih oblasti.

Sastanak Upravnog odbora (na nivou ministara) je još jedan važan događaj planiran za ljetni period. Članovi/ice ovog tijela su predstavnici vlada na četiri nivoa vlasti, donatora projekta, te predstavnici Delegacije EU. Na ovom sastanku će se razmatrati napredak u pripremi ESAP-a BiH i naredni koraci u njegovoj izradi.

Održavanje petog ciklusa sastanaka radnih grupa planirano je tokom jeseni 2021. Na ovom sastanku će se članovi/ice radnih grupa okupiti s ciljem prioritizacije mjera i razmatranja svih ostalih mišljenja i preporuka koje dobiju od grupe za politiku i Upravnog odbora.

IZVOR: esap.ba