U toku 2022. godine na reciklažu je predato 15.658 tona ambalažnog otpada, čime su, kako navode iz Ekopaka, ispunili cilj da od ukupne količine ambalaže koju im prijave proizvođači, uvoznici i distributeri od 35 posto se preda na reciklažu i iskorištenje.

- Nedavno smo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma dobili potvdu da je naš godišnji izvještaj prihvaćen, što znači da smo ispunili sve što je ministarstvo propisalo Pravilnikom o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, te dozvolom za operatera sistema - naglašavaju iz Ekopaka.

Govoreći o svijesti građana oko odlaganja i prikupljanja otpada, iz Ekopaka ističu da svijest građana za selektivno odlaganje i recikliranje se može posmatrati jedino u kontekstu postojanja infrastrukture, posuda u koje građani mogu odvojeno odlagati različite vrste reciklabilnih materijala.

- Ekopak ima veoma dobra iskustva u lokalnim zajednicama u kojima smo u saradnji sa komunalnim preduzećima postavili kontejnere, eko-otoke, reciklažna dvorišta i slično, kao što su Bihać, Gračanica, Novi Travnik, Ključ, Tomislavgrad. Građani pokazuju interes za odvojeno odlaganje otpada u svojim domaćinstvima, što mi najbolje vidimo kroz količine ambalažnog otpada koji odlože u kontejnere, a za koje Ekopak obezbjedi reciklažu - kažu u Ekopaku.

Naglašavaju da Ekopak kao operater sistema ne može imati svoju komunalno infrastrukturu, već ulazi u ugovore sa javnim i privatnim preduzećima koja se bave prikupljanjem, pripremom i transportom na reciklažu ambalažnog otpada.

- Do sada smo razvili mrežu od 23 sakupljača iz svih 10 kantona u FBiH, od čega je 13 javnih komunalnih preduzeća i 10 privatnih sakupljača. Posebno smo ponosni na rad javnih komunalnih preduzeća koji, prije saradnje sa Ekopakom ili su prikupljali vrlo male količine samo nekih ambalažnih materijala, ili ih nisu nikako prikupljali. Danas pratimo njihov progres, tj povećavanje količina ambalažnog otpada iz komunalnog otpada. To dalje znači da svi oni manje komunalnog otpada odlažu na deponije, a da se veće količine kroz sistem Ekopaka upućuju na reciklažu - istakli su.

Govoreći o projektima koje Ekopak ima, naglasili su da su u toku godine organizirali niz edukativno-zabavnih radionica za djecu predškolskog i školskog u okviru projekata “Reciklaža nije gnjavaža” u cilju educiranja djece o važnosti reciklaže za naš okoliš.

- Pored toga Ekopak konstantno ulaže u razvoj komunalne infrastrukture, zajedno sa svojoim partnerima - sakupljačima ambalažnog otpada kojima dajemo podršku u razvoju njihovih kapaciteta za prikupljanje, pripremu za reciklažu i transport na reciklažu ambalažnog otpada - kazali su iz Ekopaka.

Napomenuli su da je početkom godine grad Bihać dobio svoj prvi podzemni eko-otok, u cilju postizanja što efikasnijeg prikupljanja ambalažnog otpada, te smanjenja broja postojećih otvorenih, nadzemnih kontejnera u užem jezgru grada, kao i omogućavanja selektivnog odlaganja otpada u posudama koje su namijenjene za razdvajanje papira, plastičnog, staklenog i metalnog ambalažnog otpada, te miješanog komunalnog otpada.

-Sufinansirali smo nabavku vozila za prijevoz ambalažnog otpada za JKP Rad Ključ, JKP Komrad Bihać. Školama i vrtiću u Konjicu smo uručili kante za sortiranje otpada. Sa najmlađima iz Općine Vitez, Semizovca, te iz Međunarodne škole iz Sarajeva smo obilježili Svjetski dan planete Zemlje. Kante za sortiranje otpada smo uručili i Kampusu Univerziteta u Sarajevu - naglasili su.

- Ekopak će nastaviti raditi na razvoju sistema reciklaže ambalažnog otpada, nabavci infrastukture i edukativno-promotivnim aktivnostima, po uzoru na najbolje prakse iz zemalja Evrope, koje crpimo kroz naše članstvo u dvije krovne evropske organizacije za ambalažu - Pro Europe i Expra, čija su sjedišta u Briselu, i na taj način, u segment upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom približavati našu zemlju Evropi - kazali su Feni iz Ekopaka.