• Direktorice Hrbat, još jedna godina je za nama. Kako ocjenjujete rad Ekopaka u 2019. godini?

- Zadovoljna sam, prije svega, što i pored svakodnevnih izazova istrajavamo u misiji unaprjeđenja sistema reciklaže u BiH, ali znate kako svaki menadžer odgovara na ovo pitanje – uvijek može bolje. Međutim, sam podatak da smo 2012. godine, kada smo počeli s radom, ispunili cilj od 8% ambalažnog otpada predatog na reciklažu i iskorištenje, a da danas taj postotak iznosi više od 35%, kazuje nam da polako idemo naprijed. U suradnji s našim partnerima svake godine postižemo sve bolje rezultate. Tako smo od 2012. godine do danas predali na reciklažu više od 70.000 tona ambalažnog otpada. Naravno, moramo i dalje unaprjeđivati sistem, jer on se ne uspostavlja preko noći, to je proces koji neprestano raste i razvija se, te daje kontinuirano sve bolje rezultate.

• Ima li nešto što biste istakli, što bilo je važno za Ekopak u 2019. godini?

- Prije svega, željela bih da istaknem da smo osmu godinu zaredom ispunili ciljeve za reciklažu ambalažnog otpada, iako je tržište prilično izazovno i iako smo bili prisiljeni da neke vrste ambalažnog otpada izvozimo, iako postoje reciklažni kapaciteti u zemlji. Nastavili smo ulagati u razvoj sistema, pa smo sa našim partnerima koji se bave sakupljanjem ambalažnog otpada i njegovom pripremom za reciklažu investirali u proširenje i unapređenje njihovih kapaciteta. Ove godine smo bili domaćini godišnjeg sastanka balkanskih članica organizacije za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada Expra čije je sjedište u Briselu. Po prvi put nas je posjetio i direktor Expra alijanse Joachim Quoden i čestitao na dosadašnjem radu. Također, pokrenuli smo veoma važan projekat uvođenja u sistem javnih institucija, te smo ostvarili suradnju s FMUP-om, kao i s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma. Infrastrukturu smo postavili i u brojnim ambasadama u Sarajevu. Trenutno smo u pregovorima i sa ostalim institucijama. Dosta smo radili i na edukaciji i informiranju stanovništva. U saradnji s organizacijom „Munja“ smo po prvi put u Bosni i Hercegovini pokrenuli međunarodni projekat „Eko škole“ čiju implementaciju očekujemo početkom naredne godine. Uspješno smo realizirali mnoge kampanje u FBiH, educirali stotine djece i mladih, imali smo preko 500 objava na društvenim mrežama, naše vijesti vidjelo je više od 256.000 ljudi, objavili smo blizu 50 saopćenja, imali više od 70 medijskih objava…

• Kako biste ocijenili trenutno stanje u BiH što se tiče sistema reciklaže? Svjedoci smo da neke zainteresovane strane predlažu promjenu trenutnog sistema „produžene odgovornosti proizvođača“ u depozitni sistem koji je na snazi u Hrvatskoj.

- Mi smo kroz sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ uključili u reciklažu sve vrste ambalažnog otpada, bez obzira na vrstu materijala, bez obzira na to koji je proizvod bio upakovan u ambalažu i bez obzira na mjesto gdje je taj ambalažni otpad nastao. Sve se to radi uz najniže održive troškove, tj. tako da ispunimo sve što je propisano, a da se to ne odrazi na cijenu proizvoda u ambalaži. Kroz depozitni sistem se rješava samo dio ambalažnog otpada uz izuzetno visoke troškove koje snosi ambalažna privreda ili u konačnici potrošači kroz uvećane cijene proizvoda u ambalaži. Dakle, sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ je puno efikasniji sistem za reciklažu, koji, na kraju krajeva, uspješno funkcioniše u svim razvijenim zemljama Zapadne Evrope. Zahvaljujući Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, mi smo dobili šansu da uspostavimo sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ što znači da oni koji proizvode ambalažu ne završavaju svoju brigu plasiranjem proizvoda u ambalaži na tržište. Kroz ovaj sistem proizvođači se brinu šta će biti sa ambalažnim otpadom koji nastaje nakon konzumacije njihovih proizvoda, a mi kao operateri, kao njihova produžena ruka, smo u obavezi da osiguramo da ta ambalaža završi na reciklaži.

- Želim istaći da i pored velikih izazova BiH ide naprijed. Svake godine imamo sve bolje rezultate. To je potvrdio i g. Quoden u svom gostovanju na televiziji N1. Svakako, svi učesnici u lancu implementacije podzakonskih akata koji se odnose na ambalažu i ambalažni otpad, moraju učiniti više napora za uspostavljanje funkcionalnijeg sistema, kako od krovnih državnih /entitetskih institucija, tj. Federalnog ministarstva okoliša i turizma,  te Fonda za zaštitu okoliša FBiH, preko nadležnih inspekcijskih organa do lokalnih zajednica - općina u Federaciji BiH u čijoj je nadležnosti upravljanje otpadom. Moram naglasiti da je ovo sistem koji se ne uspostavlja preko noći, nije se ni u uređenim zapadnim zemljama uspostavio preko noći, to je proces koji postepeno raste i daje kontinuirano dobre rezultate.

• Planovi za 2020. godinu?

- Naša misija je jasna - želimo, sa svojim partnerima, dalje raditi na razvoju sistema reciklaže ambalažnog otpada u BiH i što više proizvođača uvesti u sistem. Također, planiramo nastaviti raditi na unaprjeđenju infrastrukture, postavljanju novih eko-otoka, pomoći komunalnim preduzećima u nabavci potrebne opreme i vozila za prijevoz ambalažnog otpada, kontinuirano raditi i sa ostalim sakupljačima, te proširiti suradnju saopćinama u FBiH. Naravno, nastavićemo i kontinuirano raditi na edukaciji i informiranju građana. Prioritet su nam djeca predškolskog i školskog uzrasta za koje u 2020. godini pripremamo posebne projekte.