Amela Hrbat, direktorica Ekopaka, navodi da su dozvolu za operatera za upravljanje ambalažnim otpadom u Federaciji dobili krajem svibnja/maja ove godine nakon što su prošli zahtjevne kriterije Federalnog ministarstva turizma i zaštite okoliša. Naime, za samu aplikaciju potpisali su ugovore sa 30-tak ambalažera koji svoju odgovornost prebacuju na Ekopak kako bi dosegli iznos od 30.000 tona ambalaže godišnje. Morali su imati i predugovore sa ovlaštenim sakupljačima otpada - od državnih do privatnih i dr. Sve ovo pokazuje, kaže Hrbat, da se gradi ozbiljan i održiv operater sustava.

Jedna od bitnih stvari je, kaže naša sugovornica, da stupanjem pravilnika na snagu nije došlo do poskupljenja proizvoda kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj gdje su proizvodi poskupili za 30 posto.

"Iako je BiH zadnja zemlja u regiji koja je krenula u sređivanje ove oblasti pozitivno je to što smo se mogli voditi negativnim iskustvima susjeda i izbjeći ih kao što je bio slučaj sa ovim u Hrvatskoj. Vidjeli smo najbolje prakse i njih ugradili u pravilnik. Zbog svega se može reći da je pravilnik postavio temelj za daljnji razvoj i nadogradnju oblasti i prikupljanja ambalažnog otpada i reciklaže", navodi Hrbat.

Smatra da je on zadovoljio obje strane. Naime, potrošačima je bilo bitno da ne dođe do nerazumnog zakonskog rješenja koje bi dovelo do poskupljenja proizvoda. To je također bio interes i proizvođača jer bi to i njima uzrokovalo smanjenje prodaje, proizvodnje i moguće zatvaranje radnih mjesta.

Do kraja 2012. godine potrebno reciklirati 8 posto amalažnog otpada

Novim pravilnikom su se uspostavili temelji za regulaciju ove oblasti, a kreirane su i obveze vezane za reciklažu. Pravilnikom je određeno da bi ove godine oko 8 posto od ukupnog ambalažnog otpada koji ide na tržište trebalo reciklirati, a taj iznos u 2013. bi trebao biti 13 posto. Ukoliko se ti ciljevi ne ispune Ekopak je dužan Fondu za zaštitu okoliša Federacije platiti kaznu, pojašnjava Hrbat. Fond iz tih sredstava može raditi neke svoje projekte usmjerene na dizanje svijesti građana vezane za zaštitu okoliša.

Inače, zadatak operatera sustava je da uspostavi mrežu prikupljača, prodaje i prerađivača putem posebnih vrsta ugovora. Kao bitnim naglašava i to da Ekopak nije zamišljen tako da ostvaruje profit na ambalaži. Naime, naknade koje kompanije uplaćuju na ime zbrinjavanja ambalažnog otpada tolike su da će moći pokrivati troškove prema komunalnim poduzećima koje za njih skupljanju otpad, adminstraciju kompanije i edukativne aktivnosti. "Godinu moramo završiti sa nula profita", navodi direktorica.

Cilj uspostave ovog sustava je osigurati ispunjavanje zakonskih obveza njihovih klijenata tj. reciklažu i iskorištenja ambalažnog otpada uz najveće moguće ekološke benefite na ekonomski najefikasniji način. Naša sugovornica navodi da su europska iskustva pokazala da je uspostava integriranog sustava za prikupljanje ambalažnog otpada najbolje rješenje, te da je u tom pravcu išle i odredbe pravilnika.

Ističe također da će iznosi koja budu plaćali komunalnim kompanijama za prikupljanja ambalažnog otpada omogućiiti tim poduzećima da i dalje ulažu u uspostavu reciklažnih dvorišta, nabavku nove opreme, kontejnera i sl. Sve to će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta te uspostavu održivog sustava. To su pokazala i iskustva iz drugih EU zemalja, prije svega Češke.

Što se tiče naknada koje ambalažeri moraju plaćati, pravilnikom je određeno da imaju mogućnost da nakade plaćaju Fondu za okoliš ili ovlaštenom operateru, sa tim da je naknada za Fond znatno veća. Hrbat također ističe da su pored postojećih otvoreni i za potpisivanje ugovora sa ostalim firmama iz ambalažne privrede koje su zainteresirane za suradnju.

Sređivanje podataka

Ova i sljedeća godina biti ključne za prikupljanje podataka o količini ambalaže koja se distribuira na naše tržište jer sada postoji obveza proizvođača da te podatke dostavljaju Fondu i Federalnom ministarstvu turizma i okoliša koja će formirati svojevrsnu bazu podataka. Već sljedeće godine bi se trebalo znati koliko se ambalaže stavlja na tržište i količina koju će trebati reciklirati za svaki ambalažni materijal. Trenutno nema podataka koliko se uopće ambalaže godišnje plasira na tržište od strane kompanija pa se prema tome ne mogu odrediti ni ciljevi vezani za to koliko firme moraju reciklirati ambalaže.

Podsjetimo, Ekopak je kompanija osnovana od strane Argete, Banjalučke pivare, Bihaćke pivovare, Bimala, Coca-Cole HBC BH, Orbica i Violete.

Pripremaju aplikaciju za Green Dot

Ekopak priprema aplikaciju europskom krovnom udruženju Pro Europe za dobivanje licence za logo Green dot(Zelena točka). Green Dot na ambalaži znači da za svaki komad ambalaže plaćeno njegovo zbrinjavanje.

"Ovih dana finaliziramo dokumentaciju. Sada čekamo još ocjenu naše kompanije od lokalnog ureda PWC-a. Ovim bi postali jedina kompanija koja će imati ovaj certifikat u BiH. Inače, samo jedna kompanija na razini države može imate ovu licencu", navodi naša sugovornica.